 |
|
|
|
Studenti
biologije iz Beograda gostovali u Institutu 20.07. - 02.08.2005.
|
|
|
|
|
|
Kao i prošle godine ovog ljeta su od 20. jula do 02. avgusta u Institutu
za biologiju mora Kotor gostovali studenti biologije iz Beograda. Oni su bili uključeni u rad na
projektu «Bentoske biocenoze (naselja dna) priobalnog mora Crne Gore». To su
studenti treće i četvrte godine biologije koji su ujedno i ronioci RK «Amfora»
iz Beograda, pa su na taj način bili u prilici da se bliže upoznaju sa živim
svijetom našeg podmorja.
Studente: Ana Parabucki, Milica Pucar, Jelena Đokić, Dejana
Kosanović, Luka Rubinjoni, Stefan Anđus, Aleksandar Stojić,
Dragoljub Dimitrijević, Stoimir Kolarević i Sergej Tomić
predvodio je instruktor ronjenja i stručnjak za podvodnu fotografiju
Zoran Rubinjoni.
|
|
|
 |
|
|
|
Na teren se odlazilo automobilima tako da je “Dacia” imala
nezamjenljivu ulogu u transportu ronilačke opreme... |
|
...mada se ne može zanemariti entuzijazam mladih
biologa |
|
|
|
|
|
Pod vodom studenti su ispitivali stanje podvodnih livada morske trave
posidonije (Posidonia oceanica), mjerili gustinu njenih naselja i
sakupljali uzorke za dalju analizu.
|
|
|
|
Analiza fenoloških parametara je rađena da bi se dobili osnovni
parametri o ovim podvodnim livadama i utvrdilo stanje tih naselja. Ova vrsta
istraživanja osim što pruža mogućnost da se livade posidonije upoređuju
među sobom, pruža i mogućnost da se predvidi njihovo dalje
razvijanje ili regresija.
|
|
To je posebno značajno jer se radi o vrsti koja je po Bernskoj Konvenciji
strogo zaštićena vrsta, a po Barselonskoj Konvenciji su zaštićena staništa
podvodnih livada koje ona gradi. Ovo je iz razloga što Posidonia
oceanica gradi podvodne livade i u procesu fotosinteze stvara organsku
materiju i oslobađa kiseonik koji je često deficitaran u pridnenim
slojevima morske vode. Osim toga njena još važnija uloga je što stvara
povoljno stanište za mnoge druge organizme. Neki se u njoj nastanjuju,
drugi se tu samo razmnožavaju, ili skrivaju od predatora, ili nalaze hranu.
Još jedna veoma važna uloga posidonije je što ona svojim dugačkim
listovima (oko 1m) umanjuje snagu talasa, a svojim gusto izprepletanim
rizomima učvršćuje morsko dno i tako djeluje protiv erozije obalnog područja.
|
|
Najveći neprijatelj za ovu biljku je smanjena prozirnost vode koja može
biti izazvana npr. velikim ulivom otpadnih voda, nasipanjem i vađenjem
pijeska i radovima u priobalju, velikim brojem epifita itd. Zbog smanjene
prozirnosti morske vode do biljke dopire mala količina svjetlosti koja je
nedovoljna za vršenje fotosinteze i ova biljka ugiba. Nestaju podvodne
livade koje su neophodne za život mnogih drugih organizama i mijenja se
kompletna struktura pridnenih biocenoza kao i dinamika morske vode.
|
 |
Na svim lokacijama
na otvorenom moru podvodne livade posidonije su bile
uglavnom dobro razvijene, medutim zabrinjava prisustvo
velikih nakupina alge Nematochrysopsis marina. Ovo je
alga koja gradi sluzave agregate tzv. bentoske mucilađini,
na dubinama od oko 10m pa do 20m i to na listovima
posidonije kao i na nekim drugim organizmima. Prema podacima
iz literature ovi agregati nestaju krajem septembra ili
ranije - pod uticajem veceg talasanja mora.
Ostaje da se ispituje dalja sudbina agregata alge Nematochrysopsis marina
i njihov uticaj na druge marinske organizme, jer do sada u našim vodama
nije zabilježeno ovako brojno namnožavanje ove alge.
|
|
|
|
|
|
|
U sakupljanju morskih zvijezda neki su posebno uživali...
|
|
|
|
|
|
|
|
Ophidiaster ophidianus, je zbog vrlo pokretnih
i cilindričnih kraka dobila naziv zmijolika zvijezda. Zbog sitnih,
uniformnih pločica na dorzalnoj strani ima baršunast izgled, a
boja joj je crvena, narandžasta, a ponekad i ljubičasta.
|
|
|
|
|
|
|
|
Hacelia attenuata se lako razlikuje od drugih
vrsta po 10 uzdužnih nizova papula na svakom kraku. Termofilna je
vrsta, koja se može naći na koraligenim podlogama i među rizomima
posidonije. Hrani se sunđerima. (Ophidiaster ophidianus u
sredini)
|
|
|
|
|
|
|
Marthasterias glacialis, bradavičasta ili kvrgava zvijezda, smatra
se jednom od najvećih sredozemnih zvijezda. Ujedno je i veliki proždrljivac
i hrani se najrazličitijim živim i uginulim životinjama, a najviše mekušcima
i bodljiokošcima. Boja joj varira u zavisnosti od staništa, a naročito od
dubine.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Echinaster sepositus, crvena zvijezda, ima pet, skoro cilindričnih
kraka, ali nije rijedak slucaj da se vidi sa 4, 6 ili 7 kraka. Naseljava sve
vrste hridinastog, šljunkovitog i pjeskovitog dna, a hrani se skoro isključivo
sunđerima.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Paracentrotus lividus, jež kamenjar, je dosta brojan na našoj
obali. Živi često u velikim nakupinama, pa je prava napast za alge kojima
se hrani. Zreli jajnici se u mnogim zemljama smatraju delikatesom, a kod nas
se vrlo rijetko koriste u ishrani.
|
|
|
|
Za razliku od morskih zvijezda, morski ježevi nisu bili toliko privlacni za
dodirivanje...
|
|
|
|
...elegantni Centrostephanus longispinus je bio izuzetak
|
|
|
|
|
|
|
|
Cidaris cidaris, morski turban, ima izrazito debele bodlje. Naseljava
koraligena i muljevita dna, a rijetko se sreće na dubinama plićim od 50 m.
|
|
|
|
|
|
|
Sphaerechinus granularis, pjegavi jež, ima bodlje sa manje više
tupim vrhom, ljubičaste ili smeđe sa bijelim vrhovima, mada mogu biti i
gotovo potpuno bijele. Naseljava sve vrste podloge osim mulja, a i pored
dobre zaštite izazovan je plijen za mnoge ribe. Zreli jajnici su jestivi,
ali se kod nas uglavnom ne koriste.
|
|
|
|
|
|
|
|
Holothuria forskali, mekani morski krastavac, je predstavnik bodljokožaca
koji se hrani gutanjem pijeska i organskih materija. Kada je uznemiren vrlo
brzo izbacuje Cuvierove cijevi (“paucinu”) a kasnije i dio unutrašnjih
organa koje može sa lakoćom regenerisati.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Holothuria tubulos, običan morski krastavac je dosta čest na svim
vrstama pjeskovitog i šljunkovitog dna, kao i među algama na čvrstim
dnima. Za vrijeme izbacivanja polnih ćelija životinja uzdigne 2/3 tijela.
Kožno mišićni sloj je jestiv, ali se kod nas ne koristi kao hrana.
|
|
|
|
|
Ovo je samo jedan dio organizama sa čijom biologijom su se studenti bliže
upoznali tokom ovog ljetnjeg kampa. Osim samog izučavanja morskih
organizama u prirodnom ambijentu ističemo kao veoma bitno stvaranje
foto-dokumentacije sa svakog posjećenog lokaliteta. Na taj način se
promoviše nedestruktivno istraživanje morskih organizama i na najbolji način
sakuplja materijal za prezentaciju bogatstva našeg mora.
|
|
|
|
|
|
|
|
Nadamo se da će i ubuduće biti sličnih akcija koje će dopuniti
obrazovanje mladih biologa i zainteresovati sve zaljubljenike morskih
dubina.
|
|
|
|
Slijedi mali dio snimaka Zorana Rubinjonija i Vesne Mačić koji su
napravljeni tokom ovog ljetnjeg kampa
>>>>>
|
|
|
