Caulerpa racemosa |
|
|
|
Caulerpa racemosa je tropska alga koja je iz Crvenog mora, preko Sueckog kanala, dospjela u jugo-istočni Mediteran gdje je prvi put zabilježena tridesetih godina prošlog vijeka. Do 90-tih godina bila je rijetka i rasprostranjena samo u južnom i istočnom Mediteranu, ali od tada se raširila po cijelom Mediteranu. Ova alga stvara izuzetno gusta naselja na svim tipovima morskog dna, kako u čistoj tako i u zagađenoj sredini i na taj način mijenja karakteristike morskog staništa. |
||
|
|
Lako je prepoznati jer je
svijetlo zelene boje sa puzajućim stabalcem sa kojeg rastu listići
slični bobicama nezrelog grožđa. Može se razmnožavati otkinutim fragmentima, kad iz svakog listića (2mm) nastaje nova alga, ali se razmnožava i polno, kada nastaje veliki broj sitnih novih jedinki koje se morskim strujama raznose pa se tako "zagađuju" novi, udaljeni lokaliteti. |
|
|
|
||
| Caulerpa
racemosa se karakteriše brzim rastom na svim tipovima podloge pa
svojim gustim naseljima sprečava prodor svjetlosti neophodne za sve
ostale alge i tako izaziva njihovo ugibanje. Osim toga u vodu ispušta
određene materije (tipa alkaloida) koje izazivaju ugibanje i svih
drugih organizama u okolini. Samim tim što utiče na smanjenje broja vrsta i osiromašenje biodiverziteta, ova alga ima negativan efekat na ribarstvo (komercijalni i sportski ribolov), ronjenje i turizam , a time i na ekonomiju. |
||
Caulerpa Taxifolia |
||
| Caulerpa taxifolia je tropska alga koja je 1984 g. slučajno unesena u Mediteran, prilikom pranja akvarijumskih tankova u Monaku i od tada se širi po cijelom Mediteranu. Ova tropska alga je svijetlozelene boje sa karakterističnom puzajućom osnovom. Stoloni mogu biti i preko 1m dužine, a za dno su pričvršćeni rizoidima. Na stolonima su filoidi-"listovi", dužine 5-65 cm. Naziv joj potiče od latinskih riječi "caulos"-osovina i "erpa"-puzati, a kako filoidi-"folia" podsjećaju na listove tise-"Taxus", naziv vrste je Caulerpa taxifolia. | ||
 |
Dug boravak ove biljke u lošim akvarijumskim uslovima uslovio je stvaranje novog organizma koji je genetički modifikovan i koji opstaje u raznim uslovima spoljašnje sredine, za razliku od tropskog pretka. Tako se sada Caulerpa taxifolia u Mediteranu karakteriše brzim rastom, ekološkom dominantnošću, otpornošću na hladnoću, mogućnošću rasta na svim vrstama podloge (stijene, pijesak, mulj, livade Posidonije) i to naročito na dubinama od 3-40 m. Za sprečavanje rasta ove alge koriste se različite metode ali sve one imaju lokalni karakter (vakuum pumpe, soli bakra, pvc-folije itd.) |
|
| Puževi koji se njom normalno
hrane nisu prirodni stanovnici Mediterana pa se ni oni ne mogu
koristiti u širim razmjerama, jer bi njihovo prenamnožavanje moglo
izazvati novi problem. Dok naučnici traže rešenje ovaj "Tumor Mediterana" nastavlja da se širi i raste brzinom i do 1cm/dan. Ove alge "guše" druge alge i dominiraju velikim površinama. Kako ovu algu uglavnom ne koriste za ishranu drugi organizmi (zbog nekih endotoksina) to rezultira povlačenjem prvo sesilnih i slabo pokretnih vrsta, a onda i riba. Bogata lovišta i predivni centri za podvodne aktivnosti postaju sve manje posjećeni zbog monotonosti predjela i povlačenja ekonomski važnih vrsta. |
||
| Na našem dijelu Jadranskog mora Caulerpu racemosu je kod Budve pronašao lokalni ronioc i obavijestio Institut za biologiju mora. Pošto je veliki dio terena još uvijek neistražen neophodna nam je vaša pomoć. | ||
|
Ako ste slučajno podigli fragmente ove alge ne bacajte je u more, jer će alga nastaviti da se razvija pa će se tako "zaraziti" nova područja. Djeliće alge stavite u kesu, bacite je u smeće i obavezno nas obavijestite! |
||
|
Institut za biologiju mora-
Kotor |
||
|
JEDRILIČARI-kad napuštate sidrište provjerite vaša
sidra i lance |
||
| Na našoj obali će morsko dno obraslo Caulerpom racemosom vjerovatno biti prekriveno crnim PVC folijama što treba da izazove ugibanje alge zbog nedostatka svjetlosti. Mole se ronioci, ribari i svi drugi koji primjete takvo mjesto da ga ne diraju, jer svako "uznemiravanje" izaziva otkidanje djelića alge koji mogu dati novu biljku, a strujanjem dospjeti na nove lokalitete i tako zagaditi nova područja. | ||
institut | projekti | zaposleni | kontakt | linkovi | bokokotorski zaliv | english
Sva prava pripadaju Institutu za biologiju mora.
Pitanja ili probleme vezane za ovu prezentaciju
uputiti Webmasteru