Caulerpa racemosa
|

|
|
Caulerpa racemosa je tropska alga koja je iz
Crvenog mora, preko Sueckog kanala, dospjela u jugo-istočni Mediteran
gdje je prvi put zabilježena tridesetih godina prošlog vijeka. Do
90-tih godina bila je rijetka i rasprostranjena samo u južnom i
istočnom Mediteranu, ali od tada se raširila po cijelom Mediteranu.
Ova alga stvara izuzetno gusta naselja na svim tipovima morskog dna,
kako u čistoj tako i u zagađenoj sredini i na taj način mijenja
karakteristike morskog staništa. |
|
|
|
 |
Lako je prepoznati jer je
svijetlo zelene boje sa puzajućim stabalcem sa kojeg rastu listići
slični bobicama nezrelog grožđa.
Može se razmnožavati otkinutim fragmentima, kad iz svakog listića
(2mm) nastaje nova alga, ali se razmnožava i polno, kada nastaje
veliki broj sitnih novih jedinki koje se morskim strujama raznose pa
se tako "zagađuju" novi, udaljeni lokaliteti. |
| |
|
 |
Caulerpa
racemosa se karakteriše brzim rastom na svim tipovima podloge pa
svojim gustim naseljima sprečava prodor svjetlosti neophodne za sve
ostale alge i tako izaziva njihovo ugibanje. Osim toga u vodu ispušta
određene materije (tipa alkaloida) koje izazivaju ugibanje i svih
drugih organizama u okolini.
Samim tim što utiče na smanjenje broja vrsta i osiromašenje
biodiverziteta, ova alga ima negativan efekat na ribarstvo
(komercijalni i sportski ribolov), ronjenje i turizam , a time i na
ekonomiju. |
|
|
| |
Caulerpa Taxifolia
|
| Caulerpa taxifolia je
tropska alga koja je 1984 g. slučajno unesena u Mediteran, prilikom
pranja akvarijumskih tankova u Monaku i od tada se širi po cijelom
Mediteranu. Ova tropska alga je svijetlozelene boje sa
karakterističnom puzajućom osnovom. Stoloni mogu biti i preko 1m
dužine, a za dno su pričvršćeni rizoidima. Na stolonima su
filoidi-"listovi", dužine 5-65 cm. Naziv joj potiče od latinskih
riječi "caulos"-osovina i "erpa"-puzati, a kako filoidi-"folia"
podsjećaju na listove tise-"Taxus", naziv vrste je Caulerpa taxifolia. |
 |
Dug boravak ove biljke u
lošim akvarijumskim uslovima uslovio je stvaranje novog organizma koji
je genetički modifikovan i koji opstaje u raznim uslovima spoljašnje
sredine, za razliku od tropskog pretka. Tako se sada Caulerpa
taxifolia u Mediteranu karakteriše brzim rastom, ekološkom
dominantnošću, otpornošću na hladnoću, mogućnošću rasta na svim
vrstama podloge (stijene, pijesak, mulj, livade Posidonije) i to
naročito na dubinama od 3-40 m. Za sprečavanje rasta ove alge koriste
se različite metode ali sve one imaju lokalni karakter (vakuum pumpe,
soli bakra, pvc-folije itd.) |
Puževi koji se njom normalno
hrane nisu prirodni stanovnici Mediterana pa se ni oni ne mogu
koristiti u širim razmjerama, jer bi njihovo prenamnožavanje moglo
izazvati novi problem.
Dok naučnici traže rešenje ovaj "Tumor Mediterana" nastavlja da se
širi i raste brzinom i do 1cm/dan.
Ove alge "guše" druge alge i dominiraju velikim površinama. Kako ovu
algu uglavnom ne koriste za ishranu drugi organizmi (zbog nekih
endotoksina) to rezultira povlačenjem prvo sesilnih i slabo pokretnih
vrsta, a onda i riba.
Bogata lovišta i predivni centri za podvodne aktivnosti postaju sve
manje posjećeni zbog monotonosti predjela i povlačenja ekonomski
važnih vrsta. |
| |
|
Na našem dijelu Jadranskog mora Caulerpu racemosu je
kod Budve pronašao lokalni ronioc
i obavijestio Institut za biologiju mora. Pošto je veliki dio terena
još uvijek neistražen neophodna nam je vaša pomoć. |
| |
|

Ako ste slučajno
podigli fragmente ove alge ne bacajte je u more, jer će alga nastaviti
da se razvija pa će se tako "zaraziti" nova područja. Djeliće alge
stavite u kesu, bacite je u smeće i obavezno nas obavijestite! |
|
Institut za biologiju mora-
Kotor
mr Vesna Mačić
Tel. 067 562 184
Fax 082 334 570
E-mail: vmacic@ibmk.org |
|
JEDRILIČARI-kad napuštate sidrište provjerite vaša
sidra i lance
RIBARI-provjerite vaše mreže i koče
RONIOCI-prije svakog ronjenja provjerite vaše torbe i opremu |
| Na našoj
obali će morsko dno obraslo Caulerpom racemosom vjerovatno biti
prekriveno crnim PVC folijama što treba da izazove ugibanje alge zbog
nedostatka svjetlosti. Mole se ronioci, ribari i svi drugi koji
primjete takvo mjesto da ga ne diraju, jer svako "uznemiravanje"
izaziva otkidanje djelića alge koji mogu dati novu biljku, a
strujanjem dospjeti na nove lokalitete i tako zagaditi nova područja. |